Kategorija: Slider

Za rubriku 1 na 1 razgovarali smo s ministrom prometa i veza HNŽ Ivom Bevandom o aktualnim ulaganjima u prometnu infrastrukturu, ključnim projektima na području županije, izazovima u njihovoj realizaciji te planovima za naredno razdoblje.

Cjelokupan razgovor donosimo u nastavku.

1. Vlada HNŽ je, na prijedlog Ministarstva prometa i veza HNŽ-a, usvojila Plan i program Uprave za ceste resornog ministarstva. Koliko je ukupno sredstava izdvojeno u županijskom proračunu za infrastrukturne radove?

Planom i programom koji je usvojila Vlada HNŽ odobrena su sredstva za regionalne ceste i bitnije priključne lokalne ceste po zahtjevima lokalnih zajednica u iznosu od 29.891.529,97 KM. Plan je strukturiran na način da izdaci za redovno održavanje iznose 2.660.000 KM dok na rekonstrukciju i investicijsko održavanje otpada 19.950.236,00 KM. Unutar investicijskog održavanja obuhvaćena su i sredstva za poplavljana područja u ukupnom iznosu od 6.218.259,00 KM.

2. Vlada HNŽ izdvojila je više od 2,3 milijuna KM za lokalne prometnice. Koji su ključni kriteriji koji su vodili raspodjelu tih sredstava među općinama i gradovima?

Vlada HNŽ je iskoristila zakonsku mogućnost doznačavanja novčanih sredstava jedinicama lokalne samouprave Odlukom o implementaciji novčanih sredstava osiguranih u Planu i programu Uprave za ceste Ministarstva prometa i veza HNŽ za 2026. godinu.

Novčana sredstva su namijenjena za sanaciju, rekonstrukciju i izgradnju važnijih lokalnih priključnih prometnica. Ključni kriterij za raspodjelu predmetnih novčanih sredstava su bili stanje kolnika i trupa priključne prometnice, sigurnosnost odvijanja prometa i sama prometna opterećenost na priključnoj prometnici.

3. Kako biste ocijenili trenutno stanje prometne infrastrukture u HNŽ u odnosu na ciljeve definirane postojećim razvojnim planovima?

Vlada HNŽ, preko resornog ministarstva prometa i veza, ulaže značajna financijska sredstva u prometnu infrastrukturu na području cijele HNŽ, prioritetno sa ciljem podizanja razine sigurnosti svih sudionika u prometu. Obzirom na duljinu mreže regionalnih prometnica, koja iznosi oko 315 kilometara, te prostorna ograničenja sa djelomično složenim geotehničkim i gološkim karakteristike terena, ta financijska sredstva nažalost nisu dostatna da bi se postigli svi prethodno definirani ciljevi.

Posljednih par godina bilježimo značajan porast troškova u građevinarstvu pod utjecajem inflacije, rasta cijena materijala i povećanja troškova rada, što predstavlja izazov svim našim razvojnim planovima. Također, prirodna katastrofa sa razornim bujičnim poplavama i klizištima je značajno oštetila našu prometnu infrastrukturu na području Općine Jablanica i Grada Konjica, gdje smo u interventnu sanaciju prometne infrastrukture utrošili već preko 3 000 000 KM. Međutim, Ministarstvo prometa i veza HNŽ će nastaviti sa kontinuiranim ulaganjem u prometnu infrastrukturu regionalnih prometnica na području cijele HNŽ sa ciljem podizanja razine sigurnosti svih sudionika u prometu i razine usluge, a sve sukladno odobrenim financijskim sredstvima.

4. U kojoj mjeri su dosadašnja ulaganja rezultirala konkretnim poboljšanjima sigurnosti prometa i protočnosti na najopterećenijim dionicama?

Ministarstvo prometa i veza HNŽ sustavno pristupa poboljšanjima sigurnosti prometa i protočnosti pojedinih dionica. Samom postupku prethodi detaljna prometna analiza, a njen temeljni ulazni podatak jeste prometno opterećenje. U tom kontekstu, u prethodnom periodu smo ugradili i instalirati 7 novih automatskih brojača prometa na našoj mreži regionalnih prometnica, a u ovoj godini planiramo ugraditi i instalirati dodatnih 5 istih brojača. Na opasnim i nepreglednim križanjima izvodimo odgovarajući tip raskrižja, klasično T križanje i kružno raskrižje, a na ostaku naše prometne mreže smo također sanirali crne točke kroz izvanredno odnosno investicijsko održavanje.

5. Koji infrastrukturni projekti trenutno nose najveću težinu u provedbi županijskih planova i što građani mogu očekivati u narednom razdoblju?

Vezano za južna područja naše županije, to su svakako projekti izgradnje kružnog raskrižja kod „Kaktusa“ na regionalnoj cesti R425 te projekt rehabilitacije regionalne ceste R425 na dionici od Tromeđe do Crkve na Služnju a koji se upravo završava ovih dana te projekt rekonstrukcije dijela prometnice R424 kroz naselje Podgorje.

Vezano za sjeverna područja HNŽ, konkretno Jablanicu i Konjic, tu moram spomenuti sanaciju kolnika na prometnici od Glavatičeva do Bjelimića, na našoj cesti R436. Pokrenut je postupak javne nabave za rekonstrukciju dijela regionalne prometnice R 435a na dionici Humi- Lišani. Nakon odabira izvođača, očekujemo početak radova u mjesecu lipnju. Urađen je glavni projekt rekonstrukcije mosta u Buturović Polju i trenutno se radi revizija navedenog projekta.

Očekujemo u naredna dva tjedna objavu tendera za izbor izvođača radova za rekonstrukciju mosta u Buturović Polju. Isto tako, narednih dana bi trebalo doći do isporuke projekta sanacije dijela regionalne ceste R437 Ostrožac – Fojnica, dionica Ostrožac-Kostajnica- Buturović Polje, te ćemo nakon obavljene revizije projekta pokrenuti javnu nabavu za izbor izvođača radova i nadzora nad izvođenjem.

6. Eksproprijacija zemljišta bila je jedan od preduvjeta za realizaciju pojedinih projekata. Kako u praksi rješavate te procese i gdje najčešće dolazi do zastoja?

Postupak eksproprijacije je jedan od temeljnih uvjeta za ishođenje građevinske dozvole, odnosno odobrenja za građenje za projekte rekonstrukcije i projekte izgradnje novih trasa regionalnih prometnica. Sam postupak eksproprijacije tehnički provodi Županijsko javno pravobraniteljstvo uz tehničku potporu tijela uprave jedinice lokalne samouprave na čijem području se provodi postupak izvlaštenja odnosno eksproprijacije, dok Ministarstvo prometa i veza HNŽ vrši isplatu definiranih naknada za izvlaštene nekretnine. Najveći izazov predstavlja neusklađenost katastarskog operata i zemljišnih knjiga, što sami postupak eksproprijacije uvelike usporava, budući da se, u tom slučaju, pitanje vlasništva rješava kao prethodno pitanje.

7. Kako je u županijskim planovima pozicionirana suradnja s federalnom i državnom razinom vlasti kada su u pitanju veći prometni projekti?

Moram istaknuti i naglasiti izvrsnu suradnju sa višim razinama vlasti, a posebno sa federalnom ministricom prometa i komunikacija, gospođicom Andrijanom Katić. Od viših razina vlasti redovito imamo potporu, a na čemu smo im zahvalni. Istaknuo bih kako smo za projekte interventne sanacije na poplavljenim područjima Jablanice i Konjica dobili značajna financijska sredstva od Vijeća Ministara BiH, Vlade FBiH te Federalnog ministarstva prometa i komunikacija. Također, kroz Javni poziv Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, dobili smo potrebna sredstva za sufinanciranje rehabilitacije regionalne prometnice R425 od Tromeđe do Crkve na Služnju a koja se upravo završava.

8. Koliku ulogu prometna infrastruktura ima u ukupnom gospodarskom razvoju HNŽ, osobito u kontekstu turizma i prekogranične povezanosti?

Prometna infrastruktura ima stratešku ulogu u gospodarskom razvoju Hercegovačko-neretvanske županije. Ona nije samo potpora, već i primarni preduvjet za razvoj i konkurentnost turizma te jačanje prekogranične suradnje, s obzirom na to da naša županija predstavlja ključno prometno čvorište koje povezuje unutrašnjost BiH s Jadranskom obalom i Europskom unijom.

Na temelju ovih činjenica smo uspješno implementirali izgradnju nove trase prometnice od Zavale do granice sa Republikom Hrvatskom, uz financijsku potporu Vlade Republike Hrvatske. Ukupna vrijednost projekta je bila 7,3 milijuna EURa i financirana je od strane Vlade RH, dok je Vlada HNŽ, preko Ministarstva prometa i veza HNŽ, financirala izradu projektne dokumentacije i eksproprijaciju zemljišta navedene trase.

9. Koji su, iz Vaše perspektive, ključni izazovi u provedbi planiranih projekata i kako ih Ministarstvo adresira?

Kao što sam već istaknuto provedba kapitalnih infrastrukturnih projekata u HNŽ suočava se s nizom sustavnih prepreka koje izravno utječu na dinamiku radova. Iako su financijska sredstva osigurana, ključni izazovi leže u samim postupcima eksproprijacije zemljišta, a koji prethode samom izlasku građevinske mehanizacije na teren. Dodatan problem svakako stvara i nesklad između katastarskog operata i zemljišnih knjiga.

Unatoč ovom problemu, Ministarstvo prometa i veza HNŽ dokazuje da se sustavnim radom ti procesi ipak mogu uspješno okončati. Kroz intenzivnu i svakodnevnu suradnju sa Županijskim javnim pravobraniteljstvom i Upravom za geodetske i imovinsko-pravne poslove, uspijevamo završiti složene postupke eksproprijacija i na najsloženijim dionicama.

10. Nakon realizacije kružnog raskrižja u Gabeli, koji su sljedeći infrastrukturni zahvati planirani na području Čapljine u okviru županijskih programa?

Ministarstvo prometa i veza HNŽ je u proteklom periodu gotovo u cijelosti saniralo kolnik regionalne prometnice R425a te izgradilo nogostup s novim sustavom oborinske odvodnje i saniralo kolnik na R425a na ulasku u naselje Struge, saniralo raskrižje na R425a sa petljom na autocesti na Koridoru Vc u naselju Zvirovići. Također, izgradili smo i novo kružno raskrižje na križanju R425a i lokalnih prometnica u naselju Gabela, a čemu je prethodila izrada projektne dokumentacije te postupci izvlaštenja zemljišta odnosno eksproprijacija.

U ovoj godini planiramo izraditi projektnu dokumentaciju sanacije i rekonstrukcije postojećih mostova na R425a i dijela trase u duljini od oko 800 metara, te planiramo sanirati i rehabilitirati važnije lokalne priključne prometnice.

Herons.info

Ministar prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije Ivo Bevanda potpisao je danas ugovor  s načelnikom općine Ravno Andrijom Šimunovićem za financiranje zahvata na važnijim priključnim lokalnim prometnicama, sukladno Planu i programu Uprave za ceste. Vlada HNŽ-a donijela je, dana 31. ožujka 2026. godine, Odluku na osnovu koje je jedinicama lokalne samouprave i Upravi za prognanike i izbjeglice HNŽ-a na provedbu doznačeno 2.338.000,00 KM namijenjenih za važnije priključne lokalne prometnice.

Ministar prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije Ivo Bevanda potpisao je danas, u nazočnosti predsjednice Vlade HNŽ-a Marije Buhač, ugovore s predstavnicima jedinica lokalne samouprave u Županiji, vezane za financiranje zahvata na važnijim priključnim lokalnim prometnicama, sukladno Planu i programu Uprave za ceste. Ugovore su, u zgradi Vlade HNŽ-a, potpisali gradonačelnik Stoca Stjepan Bošković, načelnici Čitluka i Neuma Marin Radišić i Dragan Jurković te u ime Grada Mostara i Općine Prozor-Rama Božo Ćorić i Ivica Tomić, dok će ugovor s načelnikom Općine Ravno biti naknadno potpisan.

Podsjećamo, Vlada HNŽ-a donijela je, dana 31. ožujka 2026. godine, Odluku na osnovu koje je jedinicama lokalne samouprave i Upravi za prognanike i izbjeglice HNŽ-a na provedbu doznačeno 2.338.000,00 KM namijenjenih za važnije priključne lokalne prometnice.

– Današnjim ugovorima raspoređujemo dio odobrenoga iznosa za Mostar, Stolac, Čitluk, Neum, Prozor-Ramu i Ravno, a rok za dovršenje radova kraj je tekuće godine. Za preostali dio sredstva koji će biti utrošeni putem Uprave za prognanike i izbjeglice HNŽ-a, ugovori će biti potpisani u sljedećemu tjednu, a sredstva doznačena njima odnose se na cestovne projekte na područjima Čapljine, Prozor-Rame i Stoca – kazao je ministar Bevanda, dodavši kako novčana sredstva već kroz sljedećih par dana postaju operativnima.

Predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač ovom je prigodom istaknula kako Vlada, putem resornih ministarstava, kontinuirano pomaže svim jedinicama lokalne samouprave kada je u pitanju ne samo prometna infrastruktura, nego i niz drugih oblasti koje su od interesa za gradove i općine u Županiji.

– Očekujem da postupci provedbe javnih natječaja za odabir izvođača radova budu okončani u planiranim rokovima, kako bi planirana sredstva za koje su danas potpisani ugovori bila što skorije utrošena na dobrobit svih žitelja naših prostora – poručila je predsjednica Buhač.

Resorni je ministar nazočne izvijestio i o tomu kako je pokrenut i postupak javnoga natječaja za financiranje odnosno sufinanciranje saniranja, rekonstruiranja i izgradnje lokalnih prometnica u jedinicama lokalne samouprave, za što je u Proračunu HNŽ-a za 2026. godinu osigurano 1.650.000,00 KM. Odmah po završetku natječajnoga postupka, uslijedit će i potpisivanje ugovora za ta sredstva.

Vlada HNŽ je, na današnjoj sjednici, donijela set odluka vezanih za Ministarstvo prometa i veza HNŽ odnosno Upravu za ceste MPiV HNŽ. Najznačajnija je svakako odluka o usvajanju Plana i programa Uprave za ceste MPiV HNŽ u ukupnom iznosu od 29 891 529,97 KM. Plan je strukturiran na način da je za redovno održavanje i nadzor nad istim te brojanje prometa predviđeno 2 660 000 KM, za rekonstrukciju i investicijsko održavanje 19 950 236 KM te za nezavršene projekte iz proteklog razdoblja 6 541 293, 97 KM. Ostatak je planiran za realizaciju postupaka izvlaštenja zemljišta te ugovorene usluge. U okviru investicijskog održavanja odobren je iznos od 6 218 259 KM za investicije na poplavljenim područjima. Pored toga, bitno je spomenuti da je Vlada HNŽ dala suglasnost Ministarstvu prometa i veza za provođenje postupka javnog poziva vezanog za lokalne ceste na području općina i gradova. Planirana proračunska sredstva za ovu namjenu iznose 1 650 000 KM.

Ukupna planirana ovogodišnja izdvajanja za regionalne i lokalne ceste na području HNŽ iznose 31 541 529, 97 KM.

Danas su, postavljanjem gradilišne ploče i otvaranjem građevinskog dnevnika, službeno započeli pripremni radovi nad izgradnjom budućeg rotora Kaktus. Tom prilikom, resorni ministar prometa i veza u Vladi HNŽ Ivo Bevanda i načelnik Općine Čitluk Marin Radišić su posjetili lokaciju budućeg rotora. Ondje su se susreli s Milenkom Pezerom, šefom gradilišta ispred Putovi d.o.o. Grude i Nemanjom Buhom, predstavnikom Radis d.o.o. Istočno Sarajevo, te razgovarali o predstojećim radovima.

U proteklom periodu Ministarstvo prometa i veza HNŽ je, u suradnji sa Županijskim javnim pravobraniteljstvom i Općinom Čitluk, završilo opsežan i zahtijevan postupak potpunog izvlaštenja zemljišta u obuhvatu rotora Kaktus, što je bio temeljni preduvjet za ishođenje građevinske dozvole.

Rotor Kaktus se nalazi na vrlo frekventnoj regionalnoj prometnici R425: Žitomislići – Čitluk. Njegovom izgradnjom omogućit će se spoj buduće vezne prometnice preko naselja Bare, čime će se regionalna prometnica R425 povezati sa magistralnom cestom M17.4 u samom središtu Čitluka. Također, rotor će omogućiti i smirivanje prometa u Neretvanskoj ulici i zoni stadiona Bare.

Projektnu dokumentaciju glavnog projekta rotora Kaktus je izradio GRAĐEVINSKI ISTRAŽIVAČKI CENTAR d.o.o. Mostar u suradnji sa Građevinskim fakultetom Sveučilišta u Mostaru, dok je na temelju otvorenog postupka javne nabavke za izvođača radova izabrana tvrtka PUTOVI d.o.o. Grude, a za stalni stručni nadzor tvrtka RADIS d.o.o. Istočno Sarajevo.

Sva potrebna financijska sredstva za postupak potpunog izvlaštenja zemljišta, izradu projektne dokumentacije, izvođenje radova i stalni stručni nadzor je osiguralo Ministarstvo prometa i veza HNŽ.

Ivo Bevanda, ministar prometa i veza HNŽ, prilikom posjeta gradilištu, je istaknuo:

– Danas sam posebno sretan jer smo krenuli sa pripremnim radovima nad izgradnjom rotora Kaktus. Ovom činu je prethodio mukotrpan postupak potpunog izvlaštenja zemljišta za što smo osigurali iznos od oko 400 000 KM. U mreži naših regionalnih prometnica, regionala R425 je od posebnog značaja kao jedna od najfrekventnijih prometnica i prometnica koja povezuje dvije vrlo značajne magistralne ceste M17.4 i M17 u naselju Biletić Polje. Rotor Kaktus će omogućiti siguran spoj buduće vezne prometnice preko naselja Bare, smiriti promet u Neretvanskoj ulici, a također sami ulazak u Čitluk će dobiti potpuno novi urbanistički izgled. Mi nastavljamo sa kontinuiranim ulaganjem u cestovnu infrastrukturu, kako bismo prije svega podigli razinu sigurnosti za sve sudionike u prometu, tako da ćemo na jesen krenuti i sa izgradnjom rotora Padine. Vjerujem kako će Općina Čitluk uskoro okončati radove na prometnici koja ide uz pomoćno igralište stadiona Bare čime bi rotor Kaktus dobio potpuni funkcionalni smisao vezan za povezivanje regionalne ceste R425 sa magistralnom cestom M17.4 u samom središtu Čitluka.

Županijski ministar Ivo Bevanda i gradonačelnica Grada Čapljina, u društvu svojih suradnika, danas su obišli izvedene radove na kružnom raskružju Gabela. Izvođenju radova na izgradnji kružnog raskružja prethodili su postupci izvlaštenja zemljišta u obuhvatu gradilišta. Za potrebe izrade glavnog projekta rotora, projekta javne rasvjete, eksproprijacije nekretnina, izgradnje i nadzora nad izvedbom, Ministarstvo prometa i veza HNŽ je kroz Plan i program Uprave za ceste osiguralo sredstva u ukupnom iznosu od oko 800 000 KM.

Izvedeni radovi su obuhvatili završavanje iskopa usjeka, nasipe, oborinsku odvodnju, potporne konstrukcije i izmještanje postojećih instalacija, izvođenje rubnjaka i kolničke konstrukcije a nakon čega su se jasno nazirale konture budućega raskružja. Uslijedilo je izvođenje kolničke konstrukcije što podrazumijeva tampon i dvoslojni asfaltni zastor te postavljanje vertikalne i horizontalne signalizacije.

Ponosan sam da smo uspjeli implementirati projekt koji u potpunosti mijenja prometnu sliku jednog od najopterećenijih raskrižja u regiji. Rekonstrukcijom nepravilnog i nepreglednog „T“ raskrižja u kružni tok, podiže se razina sigurnosti svih sudionika u prometu, posebice pješaka, kao i sami kapacitet raskružja. Završetkom izgradnje raskružja doprinosimo znatno sigurnijemu odvijanju prometa na križanju regionalne prometnice R425a i lokalne prometnice koja vodi graničnomu prijelazu Gabela Polje. Ministarstvo prometa i veza i nadalje će nastaviti s kontinuiranim ulaganjem u prometnu infrastrukturu na području Čapljine, jednako kao i u svim drugim jedinicama lokalne samouprave naše županije– istaknuo je ministar Bevanda.

„Rekonstrukcijom postojećeg nepreglednog raskrižja u moderno kružno raskružje značajno je unaprijeđena sigurnost svih sudionika u prometu, uključujući i pješake, te je povećana protočnost prometa na ovom iznimno frekventnom prometnom pravcu. Ovim projektom Grad Čapljina i Ministarstvo prometa i veza HNŽ dali su konkretan doprinos sigurnijem i kvalitetnijem prometnom povezivanju, osobito u razdobljima pojačanog prometa što će imati velike benefite i za lokalno stanovništvo“ – poručila je gradonačelnica Raguž.

Danas je resorni ministar prometa i veza HNŽ-K, gospodin Ivo Bevanda u pratnji suradnika i načelnika Općine Ravno gospodina Andrije Šimunovića, obišao radove rekonstrukcije na posljednjoj etapi regionalne ceste R428 na samom ulasku u općinsko središte.

U proteklom razdoblju  Ministarstvo prometa i veza HNŽ-K je dalo izraditi projekt rekonstrukcije dijela regionalne ceste R428, od raskrižja sa magistralnom cestom M6 do ulaska u Ravno. Tako je krajem 2023 godine završena rekonstrukcija prve etape, a ovih dana radnici užurbano rade na završnim radovima i druge etape. Radovi rekonstrukcije su podrazumijevali proširenje trupa postojeće prometnice na puni profil sa asfaltnim kolnikom širine 6.00 metara, potpuno novi sustav oborinske odvodnje, postavljanje zaštitne elastično – odbojne ograde, te radove horizontalne i vertikalne prometne signalizacije. Izvođenje ovih radova je bilo izazovno, s obzirom na složenost geološke sredine na predmetnoj lokaciji, ali su zahvaljujući stručnosti, iskustvu i kvalitetnom angažmanu domaćih građevinskih tvrtki, građevinski radovi uspješno izvedeni.

Danas svjedočimo lijepim prizorima gdje su završni radovi rekonstrukcije posljednje etape pri samom kraju. Ministarstvo prometa i veza je kroz otvoreni postupak javne nabavke odabralo Izvođača radova i stalni stručni nadzor. Završetkom radova na ovoj posljednjoj etapi u duljini od oko 1.20 km, Ministarstvo prometa i veza HNŽ-K je u potpunosti završilo radove rekonstrukcije prve dionice regionalne ceste R428 od spoja sa magistralnom cestomM6 do ulaska u Ravno, u duljini od 3.3 km. U proteklom periodu su uspješno završeni radovi i na drugoj dionici od Ravnog do Zavale u duljini od oko 5.5 km, a nedavno su završeni i radovi na dionici od Zavale do granice sa RH. Vrijednost izvršenih radova rekonstrukcije druge etape je oko 1.200.000,00 KM. Ministarstvo prometa i veza JNŽ-K će i dalje nastaviti sa kontinuiranim ulaganjem u našu cestovnu mrežu, a sve sa ciljem podizanja razine sigurnosti za sve sudionike u prometu i podizanja razine usluge, kazao je ministar Bevanda.

Predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, ministar financija HNŽ-a Adil Šuta, ministar prometa i veza HNŽ-a Ivo Bevanda i ministar prosvjete, znanosti, kulture i športa HNŽ-a Adnan Velagić boravili su danas u radnomu posjetu Konjicu. Tijekom sastanka s gradonačelnikom Konjica Osmanom Ćatićem razgovarali su o aktualnim poteškoćama i prioritetima lokalne zajednice, s posebnim naglaskom na posljedice i dinamiku obnove od lanjskih poplava koje su, uz izgubljene ljudske živote, za sobom ostavile značajnu materijalnu štetu na infrastrukturi, javnoj i privatnoj imovini.

Ponovivši solidarnost sa žiteljima Konjica, predsjednica Buhač i ovom je prigodom istaknula kako je Vlada poduzela niz mjera za saniranje posljedica elementarne nepogode, osobito kada je u pitanju cestovna infrastruktura. Dotaknula se i velikih razvojnih potencijala Konjica, osobito u sektorima turizma, drvne industrije i energetike, a koji mogu biti nositeljima dugoročnoga gospodarskog razvitka toga kraja.

–  Konjic ima iznimne prirodne i ljudske resurse i to se vidi na njegovu razvojnom putu. Jasno je da, kao i svaka druga sredina, imaju svoje osobitosti, izazove i poteškoće s kojima se nose, a Vlada će im i nadalje biti snažnim partnerom u provedbi strateških infrastrukturnih projekata koji otvaraju nova radna mjesta, jačaju gospodarstvo i zadržavaju mlade ljude u ovomu kraju. Kao što sam u više navrata javno kazala, ova će županijska vlast biti snažan vjetar u leđa svakoj razvojnoj viziji naših jedinica lokalne samouprave koja je sukladna jasnim smjernicama i programu rada Vlade – kazala je Buhač.

Sudionici sastanka dotakli su se i teme Programa utroška novčanih sredstava Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ-a, kroz koji je Konjicu raspoređeno 490.000,00 KM za  izgradnju obaloutvrda na rijekama Seončici, Neretvici, Kraljuštici i drugim vodotocima II. kategorije s ciljem zaštite od poplava. Zahvalivši Vladi na ukupnoj potpori i otvorenoj solidarnosti s posljedicama nepogode s kojima se Konjic nosi, gradonačelnik Ćatić izvijestio je Vladino izaslanstvo s dinamikom obnove, a uslijedilo je potpisivanje Ugovora između Uprave za ceste Ministarstva prometa i veza HNŽ-a i Grada Konjica o prijenosu i implementiranju sredstava u iznosu od 3.000.000,00 KM.

– Ta su sredstva Gradu Konjicu odobrena Odlukom Vlade FBiH i dodijeljena temeljem Ugovora o namjenskom korištenju dodijeljenih sredstava između Vlade FBiH i Grada Konjica, u svrhu rekonstrukcije, sanacije i izgradnje regionalnih prometnica, a realizirat će se u suradnji s upraviteljem regionalnih cesta odnosno Upravom za ceste našega resornog ministarstva. Držim kako je ovo iznimno bitan čin na tragu ukupnoga unaprjeđenja cestovne infrastrukture za kvalitetan život građana i sigurnost svih sudionika u prometu – izjavio je ministar Bevanda.

Izaslanstvo županijske izvršne vlasti i gradonačelnik Konjica zajednički su potom obišli potpuno završene radove na regionalnoj prometnici R-435 Konjic – Borci, točnije dionici od Staroga grada do mosta Bijela, za čiju je sanaciju Vlada HNŽ-a izdvojila 2.208.958,82 KM. Treba podsjetiti kako je dosad, za sanaciju oštećenja na poplavljenim područjima Konjica i Jablanice Vlada HNŽ-a uložila 3.119.942,45 KM, čime su obnovljena sva oštećenja na regionalnim prometnicama Prozor – Konjic i Ostrožac – Fojnica odnosno prometno ponovno povezana 24 sela u dolini Neretvice.

– Osim tih 3,1 milijun KM, odlukom iz prosinca prošle godine, Gradu Konjicu prebacili smo 1,4 milijun KM za sanaciju šteta nastalih tijekom poplava. S potporom smo nastavili i kroz ovu godinu, ulaganjima u izgradnju i obnovu regionalnih i lokalnih puteva te kroz projekte izgradnje vodovodne mreže. Također, pružili smo potporu i kroz ulaganja u poljoprivredu, šport, kulturu i obrazovanje odnosno jačanje poljoprivredne proizvodnje, razvitak športske infrastrukture te potporu djelovanju kulturnih i prosvjetnih ustanova – podsjetio je ministar Šuta najavivši, kroz odgovorno planiranje Proračuna, nastavak podržavanja projekata koji doprinose razvitku lokalne zajednice.

Ministar prosvjete Adnan Velagić dotaknuo se mjerodavnosti svojega ministarstva, kazavši kako pružaju kontinuiranu potporu odgojno-obrazovnim ustanovama na cjelokupnomu prostoru HNŽ-a, tako i Grada Konjica.

– Jedan od naših ciljeva svakako je poboljšanje kakvoće nastavnoga procesa i obrazovnoga sustava, što uključuje i izgradnju i obnovu školskih zdanja. S tim u svezi, kada je riječ o Konjicu, Ministarstvo je dosad izdvajalo određena sredstva za odgojno-obrazovne ustanove za provedbu brojnih projekata. Pružili smo potporu i u obnovi škola na poplavljenim područjima. Podržavamo športske klubove, kulturne institucije i stipendiramo sve studente u skladu s novim Pravilnikom o stipendijama u HNŽ-u. Svoje ćemo djelovanje i nadalje usredotočiti na unaprjeđenje ukupne kakvoće izobrazbe u našoj županiji – poručio je ministar.

Gradonačelnik Ćatić uručio je predsjednici Vlade i ministrima zahvalnice za osvjedočenu društvenu odgovornost i humanost u prirodnoj nepogodi koja je lani pogodila Konjic.

Ivo Bevanda, ministar prometa i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Marin Radišić, načelnik Općine Čitluk i Gojko Zvonimir Martinac, predsjednik Mjesne zajednice Čerin, obišli su danas radove na prometnoj infrastrukturi u Čerinu.

U prošlom periodu realizirano je više projekata poboljšanja prometne infrastrukture, izgrađena je područna ambulanta Doma zdravlja Čitluk, a ministar Bevanda, načelnik Radišić i predsjednik MZ Čerin Martinac obišli najnovije projekte. Riječ je o uređenju platoa ispred objekta buduće ambulante, asfaltiranju lokalne prometnice od objekta ambulante do odvojaka prema groblju, kao i asfaltiranju lokalne prometnice paralelno sa grobljem do parkinga. Na ovoj lokaciji izgrađen je i potrebni armiranobetonski zid i izvršeno tamponiranje parkinga.

Uz navedene radove odrađeni su i asfalterski radovi na stotinjak metara dugoj dionici od Martinaca do Petrina. Na toj dionici je odrađena i rekonstrukcija cjevastog propusta, čime je osigurana odvodnja oborinskih voda sa predmetne dionice.
Radovi na poboljšanju infrastrukture realizirani su u suradnji Mjesne zajednice Čerin, mještana, Općine Čitluk i Ministarstva prometa i veza HNK, a kantonalno ministarstvo u najnovijoj fazi radova osiguralo je približno 100.000,00 KM.

„Danas smo obišli izvedene radove na prometnici u Čerinu, a koja je priključna prometnica na našu regionalnu R-425. Riječ je o prometnici koja je dosta frekventna po pitanju prometovanja i čiji značaj svakako prepoznajemo. Cilj izvedenih radova jeste podizanje stupnja sigurnosti svih sudionika u prometu. Svakako da ćemo nastaviti sa ulaganjem u naše prometnice, kako regionalne tako i važnije priključne” – rekao je Ivo Bevanda, ministar prometa i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Na radove u MZ Čerin osvrnuo se i Gojko Zvonimir Martinac te kazao:
„Mjesna zajednica u proteklom razdoblju implementira vise značajnih projekata na području Čerina. Kada je riječ o značajnim projektima moram napomenuti da nas uskoro očekuje otvaranje područne ambulante na Čerinu. Također, koristim ovu priliku da se zahvalim Ministarstvu prometa i veza na čelu sa ministrom Ivom Bevandom koji su osigurali značajna financijska sredstva za realizaciju projekta koji je od izuzetnog značaja za cijelu župu Čerin“.