Kategorija: Novosti

Svečanošću u prostorijama Studentskoga centra Sveučilišta u Mostaru obilježen je Dan te ustanove, a istoj je kao član Vladinog izaslanstva kojega je predvodila predsjednica Vlade HNŽ Marija Buhač, nazočio ministar prometa i veza HNŽ Ivo Bevanda.
Pored predsjednice Buhač i ministra Bevande, Vladino izaslanstvo činili su još ministri Milenko Bevanda, Đuro Prkačin i Marijo Marić.

Nazočnima se prigodnim govorom obratila i predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač. Kazala je kako Studentski centar doživljava kao bitnu sastavnicu akademskih ustanova, mjesto u kojemu se uspješno prožimaju znanje, ambicije i mladenačka energija.

Desetljećima već, dom je brojnim naraštajima, a danas se diči i nekim imenima koji su ovdje provodili svoje studentske dane, a danas su osobe sa zavidnim karijerama, neki i sa svjetski prepoznatim postignućima. Mi smo, kao županijska Vlada, potpuno svjesni bitnosti njegove uloge te mu pružamo kontinuiranu potporu u radu i razvojnim projektima. Okruženi smo dokazima o brojnim iskoracima, a ravnateljica nam predočava i nove ideje, sve s ciljem dodatnoga rasta i boljih uvjeta življenja i rada studenata – poručila je Buhač, dodavši kako je ponosna na činjenicu da Studentski centar SUM-a uspješno prati potrebe suvremenih naraštaja i kako ga i korisnici i struka svrstavaju u jedan od najboljih u okruženju.

To laska svima koji ovaj grad i ovu županiju osjećaju kao svoje. Međutim, to je i obveza koja traži viziju i ustrajnost. Naša je zajednička misija, a to je u samomu vrhu strateških prioriteta Vlade HNŽ-a, nastaviti snažno ulagati u obrazovanje i unapređenje općega studentskog i sveučilišnog standarda. Uz studentske stipendije, godinama subvencioniramo i studentski smještaj, a prvi smo u FBiH donijeli Zakon o studentskom radu. Ostajemo predani pružanju pune potpore djelovanju i razvitku oba naša javna sveučilišta, kako s ciljem poboljšanja ukupnoga materijalnog statusa njihovih djelatnika, tako i stvaranja preduvjeta za snižavanje, čak ukidanje studentskih upisnina za deficitarna zvanja, jer želimo dostupno i vrhunsko visoko obrazovanje – zaključila je predsjednica, obećavši kako potpora županijske Vlade na tomu putu nije i ne će izostati.

Vlada Hercegovačko-neretvanske županije na posljednjoj je sjednici usvojila  Odluku o konačnom odabiru, odobravanju i prijenosu 1.650.000,00 KM proračunskih sredstava za lokalne ceste u jedinicama lokalne samouprave, sa stavke ”Kapitalni transferi drugim razinama vlasti (lokalne ceste)”. Sredstva će biti raspodijeljena na Mostar (rekonstrukcija ceste Podgorani-Željuša, rekonstrukcija ceste u Drežnici, rekonstrukcija ceste na lokalitetu Gubavice i Pjesaka, rekonstrukcija ceste na GP Jugoistok, sanacija Splitske ulice),  Stolac (sanacija lokalnih cesta), Konjic (izgradnja prometnice i pješačke staze u naselju Varda- priključak na R-435, uređenje pristupne ceste u naselju Drecelj), Neum (sanacija lokalnih cesta za Drijen i Bresticu) i Jablanicu (sanacija mostovne građevine na lokalnoj cesti s priključkom na magistralnu cestu).

Donošenju odluke od strane Vlade prethodio je postupak javnog natječaja za jedinice lokalne samouprave a kojega je provelo Ministarstvo prometa i veza Hercegovačko – neretvanske županije.

Dan općine Čitluk svečano je proslavljen u petak, 22. svibnja, odavanjem počasti poginulim braniteljima, misom zahvalnicom te svečanim otvaranjem nove zgrade Kulturno-informativnog centra Čitluk. U izaslanstvu Vlade HNŽ na čelu s predsjednicom Marijom Buhač bio je i ministar saobraćaja i veza Ivo Bevanda te ministri  prof.dr. Milenko Bevanda, Đuro Prkačin, Mario Marić i Mario Jurica.

Obraćajući se nazočnima, Buhač je istaknula kako su razvojni pokazatelji Čitluka impresivni te izrazila ponos što je Vlada HNŽ-a financijski podržala cijeli niz važnih projekata na području općine Čitluk. Pokazatelji kojima ste se pohvalili i ovom svečanom prigodom impresivni su i po broju projekata i po dinamici njihove realizacije, a gotovo da među njima nema onoga koji nije imao potporu županijske Vlade. Nastojali smo biti i uz vaše športske klubove, kulturno-umjetnička i vjerska društva, manifestacije, vinare i vinogradare, na poseban način uz djecu i mlade. Posebno želim istaći i današnje otvorenje KIC-a koji će dati dodatni zamah ionako snažnomu kulturnom životu Brotnja, kazala je premijerka Buhač, dodavši kako ovogodišnja proslava Dana općine Čitluk nosi posebnu dimenziju jer je riječ o prvoj svečanoj sjednici u novom zdanju KIC-a, ali i 720. obljetnici prvoga spomena Brotnja.

Dan Općine Čitluk slavi se svake godine 24. svibnja, a datum je uzet u spomen na prvo poznato spominjanje imena Brotnjo iz 1306. godine. Ovaj datum kao Dan Općine Čitluk ustanovljen je poslije prvih demokratskih izbora i održava se do danas.

Ministarstvo prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije i Sveučilišni odjel Prometa i logistike potpisali su sporazum o suradnji kojim je otvoren prostor za jačanje stručnog obrazovanja i razvoja budućih kadrova u području prometa i logistike.

Sporazum su potpisali ministar prometa i veza HNŽ-a Ivo Bevanda i pročelnik Sveučilišnog odjela Prometa i logistike dr. sc. Nino Ćorić, izv. prof., potvrdivši na taj način zajedničko opredjeljenje prema unapređenju znanja, praktičnih kompetencija i kvalitetnijem povezivanju studenata s tržištem rada.

Cilj sporazuma je intenziviranje suradnje između akademske zajednice i tijela izvršne vlasti kroz razmjenu stručnih iskustava, organizaciju stručnih predavanja, sudjelovanje studenata u praktičnim aktivnostima te stvaranje uvjeta za njihovo profesionalno usavršavanje.

Nakon službenog dijela potpisivanja sporazuma, ministar Bevanda održao je predavanje studentima na temu funkcioniranja Ministarstva prometa i veza HNŽ-a, njegovih organizacijskih jedinica te ključnih aktivnosti koje Ministarstvo provodi na području prometne infrastrukture. Poseban naglasak stavljen je na mrežu regionalnih cesta i projekte njihove modernizacije.

Tijekom predavanja studenti su imali priliku upoznati se s konkretnim mjerama i aktivnostima koje Ministarstvo poduzima s ciljem unapređenja cestovne infrastrukture i povećanja sigurnosti svih sudionika u prometu. Govorilo se i o izazovima s kojima se prometni sektor suočava, kao i o važnosti kontinuiranog ulaganja u razvoj prometne mreže.

Predavanje je izazvalo veliki interes među studentima, koji su kroz brojna pitanja i otvorenu raspravu aktivno sudjelovali u razgovoru s ministrom Bevandom. Istaknuta je važnost ovakvih susreta koji studentima omogućavaju izravan uvid u rad institucija i praktičnu primjenu znanja stečenih tijekom studija.

Potpisivanjem sporazuma dodatno je potvrđena spremnost obje institucije na dugoročnu suradnju s ciljem stvaranja kvalitetnijeg i konkurentnijeg kadra u području prometa i logistike.

Ministar saobraćaja i veza Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivo Bevanda i gradonačelnica Raguž obišli su danas lokacije u naselju Struge, gdje su razgovarali o stanju cestovne infrastrukture i planovima za buduće radove.

Tijekom obilaska istaknuto je kako su dosadašnje aktivnosti bile usmjerene na poboljšanje regionalne cestovne infrastrukture, dok će se u narednom razdoblju poseban naglasak staviti na priključne ceste na regionalnu prometnicu.

Jedna od važnih tema bila je i izrada projektne dokumentacije za dionicu koja obuhvaća lokalne mostove na rijeci Trebižat u Strugama. Projektna dokumentacija obuhvatit će četiri lokalna mosta, a konačan opseg i način sanacije bit će definirani glavnim projektom.

Razgovaralo se o nastavku ulaganja u prometnu infrastrukturu na području Čapljine, s ciljem povećanja sigurnosti, bolje povezanosti naselja i kvalitetnijeg svakodnevnog života mještana.

Gradonačelnica Raguž zahvalila je ministru Bevandi i Ministarstvu saobraćaja i veza HNK-a na dosadašnjoj suradnji i potpori projektima koji su važni za Čapljinu, istaknuvši kako je zajednički rad lokalne i županijske razine ključan za realizaciju konkretnih infrastrukturnih zahvata.

Za rubriku 1 na 1 razgovarali smo s ministrom prometa i veza HNŽ Ivom Bevandom o aktualnim ulaganjima u prometnu infrastrukturu, ključnim projektima na području županije, izazovima u njihovoj realizaciji te planovima za naredno razdoblje.

Cjelokupan razgovor donosimo u nastavku.

1. Vlada HNŽ je, na prijedlog Ministarstva prometa i veza HNŽ-a, usvojila Plan i program Uprave za ceste resornog ministarstva. Koliko je ukupno sredstava izdvojeno u županijskom proračunu za infrastrukturne radove?

Planom i programom koji je usvojila Vlada HNŽ odobrena su sredstva za regionalne ceste i bitnije priključne lokalne ceste po zahtjevima lokalnih zajednica u iznosu od 29.891.529,97 KM. Plan je strukturiran na način da izdaci za redovno održavanje iznose 2.660.000 KM dok na rekonstrukciju i investicijsko održavanje otpada 19.950.236,00 KM. Unutar investicijskog održavanja obuhvaćena su i sredstva za poplavljana područja u ukupnom iznosu od 6.218.259,00 KM.

2. Vlada HNŽ izdvojila je više od 2,3 milijuna KM za lokalne prometnice. Koji su ključni kriteriji koji su vodili raspodjelu tih sredstava među općinama i gradovima?

Vlada HNŽ je iskoristila zakonsku mogućnost doznačavanja novčanih sredstava jedinicama lokalne samouprave Odlukom o implementaciji novčanih sredstava osiguranih u Planu i programu Uprave za ceste Ministarstva prometa i veza HNŽ za 2026. godinu.

Novčana sredstva su namijenjena za sanaciju, rekonstrukciju i izgradnju važnijih lokalnih priključnih prometnica. Ključni kriterij za raspodjelu predmetnih novčanih sredstava su bili stanje kolnika i trupa priključne prometnice, sigurnosnost odvijanja prometa i sama prometna opterećenost na priključnoj prometnici.

3. Kako biste ocijenili trenutno stanje prometne infrastrukture u HNŽ u odnosu na ciljeve definirane postojećim razvojnim planovima?

Vlada HNŽ, preko resornog ministarstva prometa i veza, ulaže značajna financijska sredstva u prometnu infrastrukturu na području cijele HNŽ, prioritetno sa ciljem podizanja razine sigurnosti svih sudionika u prometu. Obzirom na duljinu mreže regionalnih prometnica, koja iznosi oko 315 kilometara, te prostorna ograničenja sa djelomično složenim geotehničkim i gološkim karakteristike terena, ta financijska sredstva nažalost nisu dostatna da bi se postigli svi prethodno definirani ciljevi.

Posljednih par godina bilježimo značajan porast troškova u građevinarstvu pod utjecajem inflacije, rasta cijena materijala i povećanja troškova rada, što predstavlja izazov svim našim razvojnim planovima. Također, prirodna katastrofa sa razornim bujičnim poplavama i klizištima je značajno oštetila našu prometnu infrastrukturu na području Općine Jablanica i Grada Konjica, gdje smo u interventnu sanaciju prometne infrastrukture utrošili već preko 3 000 000 KM. Međutim, Ministarstvo prometa i veza HNŽ će nastaviti sa kontinuiranim ulaganjem u prometnu infrastrukturu regionalnih prometnica na području cijele HNŽ sa ciljem podizanja razine sigurnosti svih sudionika u prometu i razine usluge, a sve sukladno odobrenim financijskim sredstvima.

4. U kojoj mjeri su dosadašnja ulaganja rezultirala konkretnim poboljšanjima sigurnosti prometa i protočnosti na najopterećenijim dionicama?

Ministarstvo prometa i veza HNŽ sustavno pristupa poboljšanjima sigurnosti prometa i protočnosti pojedinih dionica. Samom postupku prethodi detaljna prometna analiza, a njen temeljni ulazni podatak jeste prometno opterećenje. U tom kontekstu, u prethodnom periodu smo ugradili i instalirati 7 novih automatskih brojača prometa na našoj mreži regionalnih prometnica, a u ovoj godini planiramo ugraditi i instalirati dodatnih 5 istih brojača. Na opasnim i nepreglednim križanjima izvodimo odgovarajući tip raskrižja, klasično T križanje i kružno raskrižje, a na ostaku naše prometne mreže smo također sanirali crne točke kroz izvanredno odnosno investicijsko održavanje.

5. Koji infrastrukturni projekti trenutno nose najveću težinu u provedbi županijskih planova i što građani mogu očekivati u narednom razdoblju?

Vezano za južna područja naše županije, to su svakako projekti izgradnje kružnog raskrižja kod „Kaktusa“ na regionalnoj cesti R425 te projekt rehabilitacije regionalne ceste R425 na dionici od Tromeđe do Crkve na Služnju a koji se upravo završava ovih dana te projekt rekonstrukcije dijela prometnice R424 kroz naselje Podgorje.

Vezano za sjeverna područja HNŽ, konkretno Jablanicu i Konjic, tu moram spomenuti sanaciju kolnika na prometnici od Glavatičeva do Bjelimića, na našoj cesti R436. Pokrenut je postupak javne nabave za rekonstrukciju dijela regionalne prometnice R 435a na dionici Humi- Lišani. Nakon odabira izvođača, očekujemo početak radova u mjesecu lipnju. Urađen je glavni projekt rekonstrukcije mosta u Buturović Polju i trenutno se radi revizija navedenog projekta.

Očekujemo u naredna dva tjedna objavu tendera za izbor izvođača radova za rekonstrukciju mosta u Buturović Polju. Isto tako, narednih dana bi trebalo doći do isporuke projekta sanacije dijela regionalne ceste R437 Ostrožac – Fojnica, dionica Ostrožac-Kostajnica- Buturović Polje, te ćemo nakon obavljene revizije projekta pokrenuti javnu nabavu za izbor izvođača radova i nadzora nad izvođenjem.

6. Eksproprijacija zemljišta bila je jedan od preduvjeta za realizaciju pojedinih projekata. Kako u praksi rješavate te procese i gdje najčešće dolazi do zastoja?

Postupak eksproprijacije je jedan od temeljnih uvjeta za ishođenje građevinske dozvole, odnosno odobrenja za građenje za projekte rekonstrukcije i projekte izgradnje novih trasa regionalnih prometnica. Sam postupak eksproprijacije tehnički provodi Županijsko javno pravobraniteljstvo uz tehničku potporu tijela uprave jedinice lokalne samouprave na čijem području se provodi postupak izvlaštenja odnosno eksproprijacije, dok Ministarstvo prometa i veza HNŽ vrši isplatu definiranih naknada za izvlaštene nekretnine. Najveći izazov predstavlja neusklađenost katastarskog operata i zemljišnih knjiga, što sami postupak eksproprijacije uvelike usporava, budući da se, u tom slučaju, pitanje vlasništva rješava kao prethodno pitanje.

7. Kako je u županijskim planovima pozicionirana suradnja s federalnom i državnom razinom vlasti kada su u pitanju veći prometni projekti?

Moram istaknuti i naglasiti izvrsnu suradnju sa višim razinama vlasti, a posebno sa federalnom ministricom prometa i komunikacija, gospođicom Andrijanom Katić. Od viših razina vlasti redovito imamo potporu, a na čemu smo im zahvalni. Istaknuo bih kako smo za projekte interventne sanacije na poplavljenim područjima Jablanice i Konjica dobili značajna financijska sredstva od Vijeća Ministara BiH, Vlade FBiH te Federalnog ministarstva prometa i komunikacija. Također, kroz Javni poziv Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, dobili smo potrebna sredstva za sufinanciranje rehabilitacije regionalne prometnice R425 od Tromeđe do Crkve na Služnju a koja se upravo završava.

8. Koliku ulogu prometna infrastruktura ima u ukupnom gospodarskom razvoju HNŽ, osobito u kontekstu turizma i prekogranične povezanosti?

Prometna infrastruktura ima stratešku ulogu u gospodarskom razvoju Hercegovačko-neretvanske županije. Ona nije samo potpora, već i primarni preduvjet za razvoj i konkurentnost turizma te jačanje prekogranične suradnje, s obzirom na to da naša županija predstavlja ključno prometno čvorište koje povezuje unutrašnjost BiH s Jadranskom obalom i Europskom unijom.

Na temelju ovih činjenica smo uspješno implementirali izgradnju nove trase prometnice od Zavale do granice sa Republikom Hrvatskom, uz financijsku potporu Vlade Republike Hrvatske. Ukupna vrijednost projekta je bila 7,3 milijuna EURa i financirana je od strane Vlade RH, dok je Vlada HNŽ, preko Ministarstva prometa i veza HNŽ, financirala izradu projektne dokumentacije i eksproprijaciju zemljišta navedene trase.

9. Koji su, iz Vaše perspektive, ključni izazovi u provedbi planiranih projekata i kako ih Ministarstvo adresira?

Kao što sam već istaknuto provedba kapitalnih infrastrukturnih projekata u HNŽ suočava se s nizom sustavnih prepreka koje izravno utječu na dinamiku radova. Iako su financijska sredstva osigurana, ključni izazovi leže u samim postupcima eksproprijacije zemljišta, a koji prethode samom izlasku građevinske mehanizacije na teren. Dodatan problem svakako stvara i nesklad između katastarskog operata i zemljišnih knjiga.

Unatoč ovom problemu, Ministarstvo prometa i veza HNŽ dokazuje da se sustavnim radom ti procesi ipak mogu uspješno okončati. Kroz intenzivnu i svakodnevnu suradnju sa Županijskim javnim pravobraniteljstvom i Upravom za geodetske i imovinsko-pravne poslove, uspijevamo završiti složene postupke eksproprijacija i na najsloženijim dionicama.

10. Nakon realizacije kružnog raskrižja u Gabeli, koji su sljedeći infrastrukturni zahvati planirani na području Čapljine u okviru županijskih programa?

Ministarstvo prometa i veza HNŽ je u proteklom periodu gotovo u cijelosti saniralo kolnik regionalne prometnice R425a te izgradilo nogostup s novim sustavom oborinske odvodnje i saniralo kolnik na R425a na ulasku u naselje Struge, saniralo raskrižje na R425a sa petljom na autocesti na Koridoru Vc u naselju Zvirovići. Također, izgradili smo i novo kružno raskrižje na križanju R425a i lokalnih prometnica u naselju Gabela, a čemu je prethodila izrada projektne dokumentacije te postupci izvlaštenja zemljišta odnosno eksproprijacija.

U ovoj godini planiramo izraditi projektnu dokumentaciju sanacije i rekonstrukcije postojećih mostova na R425a i dijela trase u duljini od oko 800 metara, te planiramo sanirati i rehabilitirati važnije lokalne priključne prometnice.

Herons.info

Ministar prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije Ivo Bevanda potpisao je danas ugovor  s načelnikom općine Ravno Andrijom Šimunovićem za financiranje zahvata na važnijim priključnim lokalnim prometnicama, sukladno Planu i programu Uprave za ceste. Vlada HNŽ-a donijela je, dana 31. ožujka 2026. godine, Odluku na osnovu koje je jedinicama lokalne samouprave i Upravi za prognanike i izbjeglice HNŽ-a na provedbu doznačeno 2.338.000,00 KM namijenjenih za važnije priključne lokalne prometnice.

Ministar prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije Ivo Bevanda potpisao je danas, u nazočnosti predsjednice Vlade HNŽ-a Marije Buhač, ugovore s predstavnicima jedinica lokalne samouprave u Županiji, vezane za financiranje zahvata na važnijim priključnim lokalnim prometnicama, sukladno Planu i programu Uprave za ceste. Ugovore su, u zgradi Vlade HNŽ-a, potpisali gradonačelnik Stoca Stjepan Bošković, načelnici Čitluka i Neuma Marin Radišić i Dragan Jurković te u ime Grada Mostara i Općine Prozor-Rama Božo Ćorić i Ivica Tomić, dok će ugovor s načelnikom Općine Ravno biti naknadno potpisan.

Podsjećamo, Vlada HNŽ-a donijela je, dana 31. ožujka 2026. godine, Odluku na osnovu koje je jedinicama lokalne samouprave i Upravi za prognanike i izbjeglice HNŽ-a na provedbu doznačeno 2.338.000,00 KM namijenjenih za važnije priključne lokalne prometnice.

– Današnjim ugovorima raspoređujemo dio odobrenoga iznosa za Mostar, Stolac, Čitluk, Neum, Prozor-Ramu i Ravno, a rok za dovršenje radova kraj je tekuće godine. Za preostali dio sredstva koji će biti utrošeni putem Uprave za prognanike i izbjeglice HNŽ-a, ugovori će biti potpisani u sljedećemu tjednu, a sredstva doznačena njima odnose se na cestovne projekte na područjima Čapljine, Prozor-Rame i Stoca – kazao je ministar Bevanda, dodavši kako novčana sredstva već kroz sljedećih par dana postaju operativnima.

Predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač ovom je prigodom istaknula kako Vlada, putem resornih ministarstava, kontinuirano pomaže svim jedinicama lokalne samouprave kada je u pitanju ne samo prometna infrastruktura, nego i niz drugih oblasti koje su od interesa za gradove i općine u Županiji.

– Očekujem da postupci provedbe javnih natječaja za odabir izvođača radova budu okončani u planiranim rokovima, kako bi planirana sredstva za koje su danas potpisani ugovori bila što skorije utrošena na dobrobit svih žitelja naših prostora – poručila je predsjednica Buhač.

Resorni je ministar nazočne izvijestio i o tomu kako je pokrenut i postupak javnoga natječaja za financiranje odnosno sufinanciranje saniranja, rekonstruiranja i izgradnje lokalnih prometnica u jedinicama lokalne samouprave, za što je u Proračunu HNŽ-a za 2026. godinu osigurano 1.650.000,00 KM. Odmah po završetku natječajnoga postupka, uslijedit će i potpisivanje ugovora za ta sredstva.